Te pūnaha pou rama
Mēnā e whiwhi takuhe ana koe, tērā ētahi mahi me mahi e koe, e tō hoa rānei (ō herenga). He pūnaha tā mātau i runga i ngā tae o te pou rama hei āwhina i a koe kia tutuki pai ētahi o ō herenga.
Ko tā te pūnaha pou rama, he whakamōhio i a koe kei hea koe e noho ana, ā, he aha ngā mahi me mahi e koe.
- Kākāriki: Mēnā kei te noho koe ki te kākāriki, e whai ana koe i te ara tika, me te ū ki ō herenga.
- Karaka: Ka nuku koe ki te karaka ki te kore koe e ū ki ō herenga me te kore ōu take pai. Ko te tikanga o tēnei, me wawe tonu tō whakapā mai ki a mātou. Ki te kore koe e whakapā mai ki a mātou me te hoki atu ki te ara tika i roto i te rima rā mahi, ka nuku koe ki te whero.
- Whero: Kia tae rā anō koe ki te whero, ka whakaitia, ka whakamutua pea tō takuhe. Menā kua whakaitia, kua whakamutua rānei tō takuhe, me wawe te whakapā mai ki a mātou e hoki anō ai koe ki te ara tika.
Mēnā he take e kore ai e taea e koe te ū ki ō herenga, whakapā tonu mai ki a mātou. Mēnā kua kore koe i whakapā mai, ka whakamātautau mātou ki te whakapā ki a koe i mua i te whakanohoia ōu ki te karaka, kia mōhio ai mātou ki te take i kore ai koe e ū ki ō herenga.
Ka tukuna he reta ki a koe hei whakamōhio atu i a koe mēnā kei te noho koe ki te karaka, whero rānei. Ka kitea hoki e koe ki MyMSD he aha te tae o te pou rama e noho nā koe.
Mā wai te pūnaha pou rama
Ka noho koe i roto i te pūnaha pou rama mēnā he herenga ā-mahi, he herenga pāpori hoki/rānei āu. Arā ko te:
- kimi me te takatū ki te mahi
- whai wāhi atu ki ngā Aromatawai Āheinga Mahi, hei āwhina i a mātou ki te mōhio ki ngā momo mahi ka taea e koe
- whai wāhi atu ki ngā ngohe i te taha o ā mātou kaituku ratonga, te kimi i tētahi tūranga mahi, te takatū rānei ki te mahi
- herenga pāpori (i a koe e tiaki ana i ngā tamariki ā-pori).
Mēnā e whiwhi ana koe i te Utunga Taiohi, te Utunga Matua Taiohi, mēnā rānei he kaiwhakaruruhau taiohi rānei tōu, kāti, kei roto koe i te pūnaha pou rama, engari he rerekē ō herenga. Haere ki te paetukutuku Ratonga Taiohi ki te kimi he aha ō herenga.
paetukutuku Ratonga Taiohiexternal
Ngā takuhe whai herenga ā-mahi, herenga pāpori hoki/rānei
Ka utaina ki runga i a koe, i tō hoa rānei he herenga ā-mahi, herenga pāpori hoki/rānei ki te whiwhi koe i tētahi o ēnei takuhe:
- Tautoko Kimi Mahi, tērā rānei
- Tautoko Matua Takitahi
Mēnā kei raro iho tō hoa taupuhi i te 18 tau, he herenga mahi taiohi ōna. Ko te tikanga o tēnei, kei roto ia i te pūnaha pou rama engari he rerekē ōna herenga.
Ka utaina pea ki runga i a koe, i tō hoa rānei he herenga ā-mahi, herenga pāpori hoki/rānei ki te whiwhi koe i tētahi o ēnei:
- Takuhe Ohotata, tērā rānei
- Tahua Ukauka Ohotata.
Kei a koe ētahi herenga kē atu anō hoki. Kia mōhio mai ka aha ki te kore koe, tō hoa rānei e ū ki ō herenga, tirohia ‘Ki te kore koe e ū ki ō herenga’.
‘Ki te kore koe e ū ki ō herenga’
Tautoko Utu Noho
Ko te nuinga o ngā tāngata e whiwhi ana i te Tautoko Utu Noho, kāore rātou e noho ana i roto i te pūnaha pou rama. E pēnei ana nā te mea kāore ō herenga ki te kimi mahi.
Ka noho koe ki te pūnaha pou rama mēnā:
- e tiaki ana koe i ngā tamariki ā-pori, nā te mea ko te tikanga o tēnei he herenga pāpori ōu (te whai tikanga whaitake e whiwhi ai ngā tamariki i ngā tirotiro hauora me te mātauranga)
- kua aromatawaitia ka taea e koe te takatū ki te mahi, ā, kua kōrerorero tahitia tēnei e tātou (e hāngai ana tēnei ki te tino tokoiti o ngā tāngata), tērā rānei
- kua tonoa koe e mātou ki te whai wāhi atu ki tētahi Aromatawai Āheinga Mahi, ki te mahi tahi rānei ko koe me tētahi kaituku ratonga ā-kirimana (tokoiti noa ngā tāngata ka tonoa kia pēnei).
Mēnā he hoa tōu, ka rerekē pea āna herenga. Ko te tikanga o tēnei, ka uru pea ia ki roto i te pūnaha pou rama, ahakoa tō kore e noho i roto.